Avgustovski noviteti

Dragi knjigoljupci, moramo priznati da nas je leto malo ulenjilo, te da zbog toga kasnimo sa tekstom o naslovima pristiglim u avgustu.

Ipak, evo nas najzad, izbor je pao na četiri naslova. Lista mala, ali odabrana. Nastavite skrolovanje i pronađite inspiraciju za sledeću lektiru:

Alma, Ž. M. G. Le Klezio

Reč Alma iz naslova Le Kleziove knjige upućuje na ime porodičnog imanja glavnog junaka i pripovedača, koji prvi put u životu odlazi na Mauricijus, jer ga pohode sećanja koja mu je otac ostavio u amanet…

„Nisam rođen u ovoj zemlji, nisam u njoj odrastao, ne znam o njoj gotovo ništa, pa ipak osećam u sebi težinu njene istorije, snagu njenog života, breme koje nosim na leđima kuda god krenem. Moje ime je Žeremi Felsen.“

Istorija iza pripovesti – eseji o Jugoslaviji, Peter Handke

Interesantan je ovaj naslov. Kako bih vam rekao, naravno da je interesantan kad ga je dao lično Handke (nije morao, ovo je zbirka njegovih eseja o Jugoslaviji, mogao je i urednik/priređivač, ali eto – Handke je). Nije jednostavno uvek razlikovati istoriju od (pri)povesti, pa se ne plašim da zaključim kako se Handke u ovim esejima upustio u traženje istine iz svih mitologizovanih pripovesti o Jugoslaviji (hteo sam napisati „svima nam dragoj”, ali, neobjašnjivo, nije svima bila dobra ideja), i reklo bi se da je uspeo. Što bi naš narod rekao „dajte mu Nobelovu nagradu“ (prigušeni smeh u pozadini).

Žene na studencu, Knut Hamsun

Kažu ljudi da je ovo veliki Hamsunov roman. Pa, prilično je očigledno, dva toma čovek ispisa i iznese hronike jednog vremena koje se proteže na period preko trideset godina – pa nije ni moglo kraće i nije to mogao biti „manji“ roman, ni po obimu ni po sadržaju ili značaju. Trebalo je i vremena i prostora da se prikaže taj niz likova sa vrha i dna društva iz kojh se izdvajaju Oliver i njegova žena Petra. Dakle, odmotajte najlon u koji je knjiga zapakovana i lagano se upustite u praćenje uspona i padova svih porodica iz romana, i obavezno pozdravite žene na studencu (volim te slikovite naslove).

Vruće mleko, Debra Levi

I da, stigli smo do mog ličnog avgustovskog favorita. Od trenutka kad sam je pročitao ne prestajem da istražujem ovu autorku i tražim šta je još pametno rekla i nimalo se nisam iznenadio kad sam našao mnogo toga, jer je ova autorka (ima pravde) planetarno poznata (nisam preterao, ne, stvarno se čita širom planete).

Šta me je toliko oduševilo? – pa sve me je oduševilo: od prostornog rešenja (vrelina Španije savršeno uklopljena sa vrenjem ideja i svesti junakinje Sofije) idejnog pitanja slobode, odnosa pojedinca i porekla, sve patologije koje mogu da se izrode iz (dis)funkcionalnog odnosa majke i ćerke, pa do slobodnog eksperimentisanja sa seksualnošću, a na kraju krajeva, izrazito lako nasedam i prosto me kupe sve reference na Antiku (Grčka posebno).

Neko pametan iz The New Yourk Times-a (ni slučajno transkribovati) za ovaj reoman je rekao da se graciozno kreće kroz patos, humor i opasnost. I stvarno, graciozno se kreće sa ponekom opekotinom meduze.

Dobar je bio avgust, knjigoljupci. Šta god da odaberete, zahvalite avgustu kad pročitate.

Do sledećeg čitanja…